Povijest lavande i bogatstvo vrsta

Već više od 2000 tisuća godina lavanda ukrašava mnoge vrtove svijeta. Od rimskih vremena do danas lavanda je donijela razna bogatstva; od cvijeta i parfema do poznatih ljekovitih svojstava i aromaterapije. Pretpostavlja se da je riječ lavanda izvedenica od latinske riječi lavare koja znači: prati, budući da su Rimljani imali naviku svoje kupke obogaćivati lavandom. Trošili su mnogo novca na ritualne obrede sa lavandom, te losione od lavande u javnim kupeljima. Također su koristili sušenu lavandu kod religijskih obreda, te kod poroda djece.

I stari Grci su mnogo poštivali lavandu, no više su je koristili u medicinske svrhe. Grčki liječnik i botaničar Dioscorides uvidio je i njezine prednosti kao laksativa i stimulansa kod problema s disanjem.U srednjem vijeku su redovnici bili ti koji su imali i čuvali znanje o biljnoj medicini. Mnogi samostani tog doba su uzgajali razne ljekovite biljke, među kojima i lavandu. Lavanda je tako oduvijek bila važna za biljnu medicinu. Služila je u ublažavanju mnogih bolesti, tako da su mnoge njene prednosti dokazane i u modernim znanstvenim testiranjima.

Lavanda je tijekom londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije tako da su je ljudi stavljali na nos i na taj način disali. Lavandino ulje je široko bilo u upotrebi tijekom oba  svjetska rata u 20. st. U nedostatku ostalih lijekova i opreme ona je korištena u previjanju rana da spriječi infekcije, i za ublažavanje boli.

Raznolikost vrsta

S takvim širokim spektrom upotrebe nije za čuditi što je lavanda oduvijek smatrana važnom biljkom u vrtu. Osim medicinske i zaštitne upotrebe, ona je sađena i kao ukras. Primjerice ona je prva biljka koju su imigranti u 19. stoljeću donijelu u Australiju i Novi Zeland.

Danas postoji više od 30 podvrsta i hibrida ove plemenite biljke sa raznim bojama cvijetova, i ljudi ponovno uviđaju njeno značenje, te se zbog trendova zdravog življenja i povratka prirodi sve više komercijalno koristi u  zapadnim zemljama.

Lavanda (Lavandula angustifolia) originalna je biljka iz koje su stoljećima ljudi stvarali razne hibride i podvrste. Ona je ljubičaste boje te je vrlo prepoznatljiva i intenzivnog mirisa, najčešće je viđamo na mediteranu kako raste na svom prirodnom staništu, no raširena je i u unutrašnjosti Francuske i Engleske. Varijacije u mirisu, boji, veličini, teksturama podvrsta lavande čine tu biljku vrlo zanimljivom i raznovrsnom.

Španjolska lavanda ima tamno ljubičasti cvijet u obliku ananasa i tamnozeleno lišće. Raste nisko i široko te se brzo širi. Često se krivo naziva i francuska lavanda budući da raste i u Francuskoj.

Francuska lavanda ima sivkaste listove s oštrim ribovima. Cvjetovi su joj veliki i grubog oblika.

Žuta lavanda ima vrhove cvjetova izrazito žute boje. Listovi su joj također žućkasto-zelene boje, a raste više u visinu.

Slatka lavanda je specifična. Ima najzelenije listove, najveća je, najbrže raste, te ima duge cvjetove. Najčešće se koristi za ukrašavanje vrtova.

”Vunasta” lavanda najbolje prihvaća suho tlo, a njeni tamno ljubičasti cvjetovi rastu u kasno ljeto kada ostale lavande već venu.

Allardi Lavender je oblik francuske lavande za koji se drži da je križana sa Lavandulom latifoliom, Spike lavandom.

Goodwin Creek siva lavanda je hibrid Francuske lavande sa nižim rastom i tamnijim ljubičastim cvijetom koji se nalazi na dužoj stabljici. Dobar je u vrtu za granične ili rubne redove.

Engleske lavande

Engleske lavande (Lavandula angustifolias) uključuju Englesku, Munstead,Hidcote, Hidcote Pink, Jean Davis, Sarah i Vera te cvatu sredinom ili krajem proljeća. Prestaju cvati početkom ljeta i izgledaju odlično u cvatu. Poslije šišanja ostaju kao kompaktna lopta ili živica sa egzotično mirisnim listovima tijekom ostatka godine. Kao i sve ostale Lavande, ne podnosi lošu odvodnju vode ili visoku vlažnost.

Engleska lavanda ima velike listove i visoka je. Robusno raste i ima odličnu boju i miris.Ova biljka ima pelud i cvijeta u isto vrijeme kao i Lavandula angustifolia.

Munstead lavanda dobila je ime po domu poznate dizajnerice vrtova Gertrude Jekyll. Najbolje podnosi vrućine od svih engleskih lavandi.

Hidcote lavanda je poznata po svojoj tamno ljubičastoj boji. Manja je od Munsted sorte i voli hladniju klimu te lako može odumrijeti tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Kao i većina engleskih lavandi, nije toliko otporna na sušu ili vrućinu kao lavandini.

Hidcote Pink lavanda ima pastelno ružičast cvijet koji izgleda najbolje kad je sađen u većoj grupi i gledan sa udaljenosti radije nego iz bliza.

Jean Davis lavanda također ima pastelno ružičasti cvijet. Teško je razlikovati Hidcote pink i Jean Davis. Ipak, razlika je u okusu. Cvijet sa aromom voća razlikuje Jean Davis od ostalih lavandi. Nažalost, Jean Davis je teže uzgajati od Munsteada.

Sarah lavanda je jedna od mnogih manje poznatih Lavandula angustifolia. Vrlo malena biljka sa kratkim cvjetnim vrhovima i malim, ali zamjetno tamno plavim ljubičastim cvjetovima. Vrlo je prikladna za prozorske žardinjere i uzgoj u kontejnerima.

Vera lavanda je ona za koju se drži da je prava engleska lavanda. Još ju zovi i Prava lavanda ili Fina lavanda. Najbolja kvaliteta ulja dolazi od biljaka uzgojenih na visinama između 800 i 1500 metara na obroncima planina u središnjoj Europi. Tvrdi se da je ona najbolja lavanda za medicinske i aromaterapijske svrhe.

Lavandini

Grosso lavandin se uzgaja za dobivanje ulja koje se koristi najviše u kozmetičkoj industriji. Njegovi listovi su lagano ljubičaste boje što ga čini i pogodnim za ukras.

Abriali lavandin, je najstariji hibrid, manjeg rasta nego grasso, te je korištem prije njega.

Nizozemski lavandin ima cvjetove boje grejpa, kojima pogoduje više sunca.

Fred Boutin lavandin, izrazitog mirisa, srebrnkastog lišća i ljubičastog cvijeta, dugo raste i cvate, također se više koristi za ukrašavanje vrtova.

Grappenhall lavandin je visokog i brzog rasta, te se isto tako brzo i širi.

Veliki Hidecote lavandin ima tamnoljubičaste skupine cvjetova, u krajoliku izgleda impresivno.

 Lavanda Budrovka (Lavandula hybrida) je najpoznatiji hibrid, tzv. lavandini, koja vrlo dobro može rasti i u kontinentalnim dijelovima. Dobiveni križanjem lavande, intenzivnog mirisa, s više cvjetova, rastu brže i veće, te se kao takvi lavandini sve više koriste.

Provence lavandin sa svojim dugim i mekim cvjetovima, koji se lagano otkidaju sa stabljike i najviše se koriste sušeni, vrlo čest u  komercijalnoj proizvodnji.